Funkcionalna korekcija papaka

Funkcionalna korekcija papaka podrazumijeva redovito periodično uklanjanje rožine papaka mliječnim kravama zbog neravnomjernog rasta i nepravilnog trošenja papčane rožine kao posljedica uvjeta držanja. Svrha funkcionalne korekcije je obnavljanje normalnog oblika papka i stojnog kuta. Dok je u normalnim uvjetima trošenje rožine razmjerno njezinu rastu, boravkom na mekoj podlozi ili u ekstremno suhim uvjetima (vlažnost podloge manja od 15%) trošenje rožine je smanjeno. Rast rožine pojačava se boravkom na vlažnoj i gruboj podlozi, držanjem životinja na rešetkastom podu ako su u intenzivnom tovu a može ovisiti i o godišnjem dobu i vremenskim uvjetima.

Ako se nije pojavila potreba zbog hromosti pacijenata u stadu, funkcionalna korekcija obavlja se obično 1-2 puta godišnje. Poželjno je korigirati papčanu rožinu na ljetnoj ispaši prije povratka u štale, izbjegavati zahvat na visokobređim kravama ili na vrhuncu laktacije, češće kontrolirati papke stražnjih nogu i nikako ne slušati sugestije stočara o nepotrebnoj čestoj korekciji papaka i njezinoj mogućoj škodljivosti za proizvodnju. Problematična grla treba korigirati 3-4 puta godišnje.Kako bi zahvat bio obavljen stručno, bitno je da obrezivači papaka budu profesionalne osobe s potvrdom koja svjedoči o njihovoj stručnosti. Moraju poznavati funkcionalnu anatomiju, fiziologiju i bolesti papaka i prstiju goveda. Trebaju također znati voditi potrebnu dokumentaciju o stanju papaka i svih krava u stadu. I na kraju, moraju imati odgovarajuću opremu koja omogućuje najmanji mogući podražaj stresa za životinje tijekom korekcije.

Izgled normalnog papka

Dužina dorzalnog zida papka mjeri se dod nokatmog vrha nosilnog ruba do granice krune papka i krunskog dijela kože i prosječno u crno-šarih goveda iznosi 7,5 cm. Kod ostalih pasmina te prosječne vrijednosti varirajus obzirom na psaminski uređene dimenzije goveda, pa tako i papaka. Postrani nagibni rub trebao bi biti u svih pasmina goveda oko 45%. Dok je apikalni dio tabana na presjeku papka debeo oko 5-7 mm, petni je dio 50-100% deblji, ali je konzistencija rožine mekša.

Osnovni oblici nepravilnih papaka

U suvremenoj literaturi opisana su tri osnovna oblika nepravilnih papaka: predugi, kratki i preopterećeni lateralni papci.

• Predugi papci - Štalski papci. U pravilu nastaju zbog nerazmjera u rastu i trošenju papčane rožine te izravne povezanosti njihova nastanka sa štalskim držanjem mliječnih krava (pogotovo na vezu); često ih zbog toga zovemo i štalskim papcima. Osnovno im je to što je postrani nagibni kut znatno manji od 45 stupnjeva. Na klinici za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tradicionalno se prihvaća pet varijacija, odnosno stupnjeva štalskih papaka: papučasti papak, škarasti papak (prema nekim novijim istraživanjima, kod crno-šarih goveda urođeno uvjetovan), cilindrični (cjevasti), kljunasti i kijačasti papak (batina, toljaga). U suvremenoj literaturi predlažu se tri podvrste štalskih papaka: papak oblika vadičepa (corkscrew claw), papučasti papak (slipper foot), i kljunasti papak (beak claw).

• Kratki papci. Kod tog oblika nepravilnih papaka debljina nokatnog dijela rožine tabana je toliko mala da se pri funkcionalnoj korekciji stražnjih nogu medijalni papak uopće ne dira.

• Preopterećeni lateralni papci - debljina rožine petnoga dijela, a to su obično lateralni papci stražnjih nogu i medijalni prednjih, veća je od debljine rožine nokatnog dijela papka. Ta je pojava vrlo često bilateralna.

Veterinarski priručnik 6. izdanje, Medicinska Naklada, Zagreb 2012.